Dan neovisnosti blagdan je u Hrvatskoj koji se obilježava 8. listopada i neradni je dan. Toga dana 1991. godine Hrvatski sabor je jednoglasno donio Odluku o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ. Sabor je pritom utvrdio da Republika Hrvatska više ne smatra legitimnim i legalnim ni jedno tijelo dotadašnje SFRJ, te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije, koja više kao takva ne postoji. Na povijesnoj saborskoj sjednici, 8. listopada, izglasano je i 15 zakona nužnih za oživotvorenje samostalne i suverene Republike Hrvatske. To su značajne odluke Hrvatskog sabora donesene nakon što je prethodnoga dana istekao tromjesečni moratorij na Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, koju je Sabor donio 25. lipnja 1991. godine. Naime, stupanje na snagu ove Odluke odgođeno je tada za tri mjeseca na osnovi Brijunske deklaracije od 7. srpnja, odnosno na zahtjev Europske zajednice kako bi se jugoslavenska kriza pokušala riješiti mirnim putem.

Svim sadašnjim i budućim članovima, simpatizerima i onima koji će to postati te svim građanima Vele Luke  Općinska organizacija HDZ-a Vela Luka čestita Dan neovisnosti.

Dan neovisnosti blagdan je u Hrvatskoj koji se obilježava 8. listopada i neradni je dan. Toga dana 1991. godine Hrvatski sabor je jednoglasno donio Odluku o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ. Sabor je pritom utvrdio da Republika Hrvatska više ne smatra legitimnim i legalnim ni jedno tijelo dotadašnje SFRJ, te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije, koja više kao takva ne postoji. Na povijesnoj saborskoj sjednici, 8. listopada, izglasano je i 15 zakona nužnih za oživotvorenje samostalne i suverene Republike Hrvatske. To su značajne odluke Hrvatskog sabora donesene nakon što je prethodnoga dana istekao tromjesečni moratorij na Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, koju je Sabor donio 25. lipnja 1991. godine. Naime, stupanje na snagu ove Odluke odgođeno je tada za tri mjeseca na osnovi Brijunske deklaracije od 7. srpnja, odnosno na zahtjev Europske zajednice kako bi se jugoslavenska kriza pokušala riješiti mirnim putem.

Svim sadašnjim i budućim članovima, simpatizerima i onima koji će to postati te svim građanima Vele Luke  Općinska organizacija HDZ-a Vela Luka čestitamo Dana neovisnosti.

Ruža Tomašić rekla je kako su njezini kolege iz Europskog parlamenta iznimno zainteresirani za tunel, umjesto mosta, koji bi povezivao dubrovačko područje s ostatkom Hrvatske, jer im je to financijski najprihvatljivije.

Konačno rješenje povezivanja dubrovačkog područja s ostatkom Hrvatske trebalo bi biti objavljeno krajem tjedna u studiji izvodljivosti koju izrađuje francuska tvrtka 'Safege'. Dokument čiju izradu financira Europska komisija trebao bi sadržavati konačno rješenje - pelješki most, podmorski tunel ili cestovnu obilaznicu Neuma preko teritorija BiH, piše Novi list.

Budući da će u ostvarivanju projekta bitnu ulogu imati susjedna BiH, ne treba čuditi podatak da je upravo službeno Sarajevo dalo veliku podršku izgradnji podzemnog tunela od Komarne do Pelješca umjesto mosta.

>>Leko u Sarajevu: Hrvatska smatra da je Pelješki most unutrašnje pitanje

Izgradnjom tunela Hrvatska bi uštedjela više od 200 milijuna eura te bi time mogla izgraditi 20 do 30 novih škola ili prometno povezati Korčulu s Pelješcom, odnosno Hvar, Brač i Šoltu s kopnom, piše list.

Sljedeće godine više nema poticaja za stambenu štednju, odlučila je Vlada na današnjoj sjednici, uputivši na saborske klupe najavljivane izmjene zakona o poticajima na stambenu štednju, piše Jutarnji list.

No, umjesto ranijih najava, u kojima je ministar financija Slavko Linić zagovarao trajno ukidanje te vrste poticaja, a čemu su se suprotstavile stambene štedionice i koalicijski partner HNS, u Sabor sada ide „umivena“ verzija, koja govori o privremenom ukidanju poticaja na stambenu štednju, i to samo u 2014. godini.

„Ovo nije ukidanje, nego korekcija za jednu godinu. Vidjet ćemo učinke. Uštede su potrebne, ulazimo u Proceduru prekomjernog deficita i više nema zezanja. Svaki trošak koji nije vitalan može biti predmet korekcije“, poručio je premijer Zoran Milanović.

Linić je, pak, iznio podatke zbog kojih se Vlada odlučila na ovakav potez. Naime, od 1998. godine do danas država je iz proračuna isplatila oko dvije milijarde kuna poticaja za stambenu štednju. Istodobno, na temelju te štednje odobreno je samo oko 5,5 milijardi kuna kredita.

HRVATI se moraju pomiriti s tim da vremena više ne dopuštaju radno vrijeme po principu 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati, barem što se tiče ministra rada Miranda Mrsića.I dok ministar najavljuje produženje radnog vremena smatrajući da će tako napuniti državni budžet, stručnjaci upozoravaju koliko to može biti pogubno upravo za državu, koja će na kraju s tim potezom više izgubiti nego dobiti. Duže radno vrijeme pridonosi znatno većem obolijevanju radnika što završava povećanim brojem bolovanja, prijevremenih mirovina i tako država samo ostvaruje gubitke. Smanjuje radnu snagu i povećava broj umirovljenika, kojih ionako u odnosu na radno sposobno stanovništvo ima previše. Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever u razgovoru za Index rekao je da Mrsić kroz Zakon o radu želi ozakoniti 48-satno vrijeme na tjedan.

Radni tjedan od 56 sati
"Planira podijeliti godinu na četveromjesečna razdoblja. Tako bi se jedan tjedan radilo do 56 sati, drugi tjedan kraće, a u prosjeku bi se tjedno radilo 48 sati", rekao je Sever. Na taj način se dodaje, radniku neće dati pravo da može sudjelovati u kreiranju svog radnog vremena, a poslodavca nije briga ima li radnik obitelj ili druge obaveze osim posla.Sever tvrdi kako je svim ovim potezima Ministarstva rada (produženjem radnog vremena i radnog vijeka do 67. godine) Vlada pokazala kako se na radnika gleda isključivo kao na predmet kojem je jedina svrha postojanja rad da bi stvarao što veće nove vrijednosti za vlasnike kapitala."I dok se na mala vrata uvodi 48-satno radno vrijeme, samo je pitanje dana kad će Vlada ukinuti godišnje ograničenje od 180 sati prekovremeno, kao što su poslodavci već i predlagali", rekao je Sever.

Ministar financija Slavko Linić kaže da je za smanjenje proračunskog deficita nužno povećati proračunske prihode, a to je moguće povećanjem PDV-a i uvođenjem poreza na nekretnine.

Za smanjenje proračunskog manjka bit će neophodno povećati prihodnu stranu proračuna jer na rashodnoj nema previše mogućnosti, što ne znači da neće biti daljnih rezova i ušteda, rekao je ministar financija Slavko Linić na današnjoj konferenciji za novinare održanoj u povodu objavljivanja Izvješća o prekomjernom proračunskom manjku i razini duga opće države u Hrvatskoj od 2009. do 2012. godine. Prihodi mogu porasti povećanjem PDV-a i uvođenjem poreza na nekretnine, rekao je Linić, ne isključivši pritom nijednu od tih mogućnosti. Osnovnim problemom ipak drži izostanak gospodarskog rasta te tvrdi da bi rast od tri posto u potpunosti riješio problem s prevelikim proračunskim manjkom. Ministar financija smatra da je manjak iznad granice koju propisuje regulativa Europske unije posljedica pogrešne politike od 2009. do 2011. godine. U tom razdoblju država je, po njegovom mišljenju, provodila politiku neracionalnog zaduživanja koju nisu pratile reforme. Tvrdi da su ti trendovi preokrenuti dolaskom aktualne Vlade koja, kako je rekao, provodi reforme i politiku štednje stvarajući tako temelje za konsolidaciju javnih financija. Linić očekuje da će se Vlada s Europskom komisijom uspjeti dogovoriti o mjerama svođenja proračunskog deficita ispod granice od tri posto.

PLOČE: 24. OBLJETNICA OSNUTKA PRVOG OPĆINSKOG ODBORA HDZ-a

„Ova Vlada se posvađala sa svakim s kime je to mogla, gotovo sa svim dijelovima društva i s EU. U gospodarskom i svjetonazorskom smislu degradirali su sve postignuto u zadnja preko dva desetljeća, a upravo smo svjedoci kako brane zločine UDBE, a ignoriraju 750 tisuća potpisa građana, koje je prikupila građanska inicijativa U ime obitelji, o raspisivanju referenduma o braku kao zajednici muškarca i žene. Već dvoje izbore su izgubili dok su na vlasti. Nas su građani s pravom kaznili zbog počinjenih pogrešaka, ali nas i nagrađuju kad dobro radimo, što govore rezultati zadnjih lokalnih izbora. Ploče su postale bastion HDZ-a u županiji“, rekao je Branko Bačić, predsjednik ŽO HDZ-a Dubrovačko-neretvanske županije u Pločama na proslavi 24. obljetnice osnutka prvog Općinskog odbora te stranke u Hrvatskoj. Naime, 18. listopada, na blagdan svetoga Luke, u baćinskome restoranu Čarli, Luka Šiljeg, Velibor Kikerec, Filip Šalinović, Vedran Sršen i Joško Damić, uz goste iz Metkovića i Zagreba, Luku Bebića, Josipa Manolića i Pericu Jurića, osnovali su prvi hrvatski HDZ.

Usprkos, turbulentnoj situaciji u hrvatskom zdravstvu, Dom zdravlja „Dr. Ante Franulović“ Vela Luka posluje s pozitivnom nulom. - U poslovanju predviđamo da će na kraju 2013. financijske godine prihodi biti približni ili tek malo veći od rashoda, kako je bilo i prošle godine - rekao je ravnatelj Marin Barčot i dodao da su uključeni i u dva preventivna programa Ministarstva zdravlja: Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice i Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke. Kao zdravstvena ustanova uključeni smo u projekt Strateškog planiranja razvoja ljudskih resursa u zdravstvu Republike Hrvatske te iako nismo direktno uključeni podupiremo projekt 10 001 Dalmatinac Medicinskog fakulteta u Splitu koji se provodi na šest jadranskih otoka među kojima je i otok Korčula.

Inače ova Ustanova čiji osnivač je Dubrovačko-neretvanska županija, obavlja djelatnost zdravstvene zaštite na primarnoj i specijalističko-konzilijarnoj razini. Pruža zdravstvene usluge na području Vele Luke, Blata, Čare i otoka Lastova, koje je prije dvije godine prešlo iz Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije pod Dom zdravlja „Dr. Ante Franulović“.Pokriva područje na kojem živi preko 11 000 stanovnika.

- Prioriteti  su nam održavanje i unapređivanje zdravstvene zaštite na području koje pokrivamo, kako svojim stručnim kadrovima tako i u suradnji sa drugim zdravstvenim ustanovama u županiji prvenstveno sa Specijalnom bolnicom „Kalos“, Domom zdravlja „Korčula“ te Općom bolnicom „Dubrovnik“ - istaknuo je mladi ekonomist Barčot.

VLADA je danas odredila novu naknadu za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i kogeneracije kojom se određuje način korištenja, visina, obračun, prikupljanje, raspodjela i plaćanje te naknade.

Iznos naknade koju plaća kupac električne energije povećat će se sa sadašnjih 0,5 lipa po kilovatsatu na 3,5 lipe (bez PDV-a).  Kupcima struje koji su obveznici ishođenja dozvole za emisije stakleničkih plinova, odnosno industriji naknada se zadržava na 0,5 lipa po kilovatsatu. Ne idemo s opterećenjem prema industriji, jer je ona opterećena plaćanjem za emisiju ugljičnog dioksida i drugim davanjima, kazao je Vrdoljak.

Svi ostali kupci, među kojima su i kućanstva, od početka studenoga plaćat će nove, više naknade za obnovljive izvore, a neslužbene računice pokazuju da bi iznos za tu naknadu kod prosječnog kućanstva bio veći za desetak kuna mjesečno.Ministar Vrdoljak kaže kako je "zelena energija" skupa energija te da je naknada za poticanje te energije, tzv. zelena renta kod nas najniža u odnosu na druge zemlje EU, kod nas je to u ukupnom trošku struje jedan posto, a primjerice u Italiji 12 posto, Njemačkoj 20 posto.

Trend pada broja stanovnika 2011. g. u odnosu na 2001. g.

Izvor: www.dzs.hr

Prema rezultatima popisa stanovništva 2011. godine u odnosu na 2001. godinu i dalje je prisutan trend pada broja stanovnika. U Dubrovačko-neretvanskoj županiji naročito je izražen u ruralnim i otočnim zajednicama.

U razdoblju 2001. - 2011. od mjesta na otoku Korčuli najveći postotak pada broja stanovnika ima Smokvica-9,5%, slijedi Vela Luka-5,5%, grad Korčula-3,8%, Blato-2,4%, Lumbarda-0,7%. Isti proces registriran je i na Lastovu-5,1 %, Mljetu -2,1% .

U odnosu na 2011.godine Smokvica ima manje 96 stanovnika ,Vela Luka 243, grad Korčula 226, Blato 87, Lumbarda 8, Lastovo 43, Mljet 23 .

Vela Luka je 2001.g. imala 4.380, a 2011.g. 4.137 stanovnika

Proces i uzroci starenja u našoj Županiji kao i u Hrvatskoj slični su drugim razvijenim zapadnoeuropskim zemljama uz posebnosti koje obilježavaju razvoj stanovništva Hrvatske: 

Specijalne bolnice koje od početka godine trpe kontinuirano smanjenje mjesečnih limita (primaju sve manje novca od HZZO-a) će se do kraja godine naći u poziciji da će imati sredstava samo za isplatu plaća. Te ustanove su već provele sve moguće racionalizacije,pitanje je kako će podmirivati svoje obveze do kraja godine i u kolikom će se minusu naći, upozoravaju stručnjaci. Na alarmantno stanje u poslovanju upozorava se i Ministarstvo zdravlja. Najznačajnije je istaknuti da se na stavku rashoda za zaposlene uopće ne može utjecati budući da je ona regulirana Kolektivnim ugovorom, smanjivanje broja zaposlenih je iscrpljena mjera,te je nije moguće daljnje provoditi jer se time dovodi u pitanje funkcioniranje osnovne djelatnosti. Ugovori sa HZZO-om su određeni te ne uvažavaju realni trošak zdravstvenih usluga a oni su determinirani cijenom rada i ostalim troškovima na koje ustanove isto tako nisu u mogućnosti utjecati. Nakon što ustanova kontinuiranim smanjenjem mjesečnih limita od strane HZZO-a, stvori gubitak, ukoliko osnivač ne može pokriti nastale gubitke ili ispunjavati novčane obveze u zakonom utvrđenim rokovima slijedi obveza osnivača da odlukom pozove Vladu RH na provođenje sanacije.

PRIVATIZACIJA je opet u modi. Rupe u državnom proračunu vlada Zorana Milanovića odlučila je sanirati tako što će na bubanj staviti poveći dio državne imovine.

Mladen Pejnović, predstojnik Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), za Index je potvrdio da nam predstoji čitav niz privatizacija.

Prometni sektor prvi na redu

Što prije bi se država htjela riješiti poduzeća koja obuhvaćaju transportnu infrastrukturu. Traže se tako partneri za zračne luke u Splitu, Rijeci, Osijeku, Zadru, Puli i Dubrovniku. Već otprije je poznato da u monetizaciju idu autoceste, kao i da se u koncesiju daje zagrebačka zračna luka.

Također, država želi privatizirati riječnu luku u Vukovaru, Jadroliniju, Croatia Airlines, HŽ Cargo... U narednim mjesecima predstoji nam i privatizacija Narodnih novina, ACI-ja, Petrokemije, Brijuni rivijere, Croatia banke, APIS-a, Imunološkog zavoda, Brodarskog instituta, Croatia osiguranja, Hrvatske poštanske banke...

Sve su to tvrtke koje se nalaze unutar trgovačkih društava od razvojnog značenja u kojima RH ima većinski udio, a kojima su, prema strategiji koju je Sabor usvojio u lipnju ove godine, potrebni restrukturiranje, dokapitalizacija ili potpuna privatizacija.

Hrvatska pošta i Hrvatska lutrija idu u restrukturiranje

Dan neovisnosti blagdan je u Hrvatskoj koji se obilježava 8. listopada i neradni je dan. Toga dana 1991. godine Hrvatski sabor je jednoglasno donio Odluku o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ. Sabor je pritom utvrdio da Republika Hrvatska više ne smatra legitimnim i legalnim ni jedno tijelo dotadašnje SFRJ, te da ne priznaje valjanim niti jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime bivše federacije, koja više kao takva ne postoji.Na povijesnoj saborskoj sjednici, 8. listopada, izglasano je i 15 zakona nužnih za oživotvorenje samostalne i suverene Republike Hrvatske. To su značajne odluke Hrvatskog sabora donesene nakon što je prethodnoga dana istekao tromjesečni moratorij na Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, koju je Sabor donio 25. lipnja 1991. godine. Naime, stupanje na snagu ove Odluke odgođeno je tada za tri mjeseca na osnovi Brijunske deklaracije od 7. srpnja, odnosno na zahtjev Europske zajednice kako bi se jugoslavenska kriza pokušala riješiti mirnim putem.

Svim Luškama i Lučanima Općinski odbor HDZ-a Vela Luka upućuje iskrene čestitke povodom Dana neovisnosti.

PREMIJER Milanović je posljednjih dana bio u službenom posjetu Bosni i Hercegovini, za to vrijeme u Saboru se održavala svečana sjednica koju je propustio. U BiH je opet pričao da bi mogli graditi Pelješki most, ako nam pomogne Europska unija, što je prema signalima iz Bruxellesa i ostalih prijestolnica malo vjerojatno. I onda jučer još jedan politički autogol - slijetanje Vladinim avionom u privatni posjet na Krku. 

Milanović je dvodnevnu turneju po dijelovima BiH s većim udjelom Hrvata završio u Omišlju na Krku kamo je sletio sinoć oko 18 sati umjesto na zagrebački Pleso. Na pisti su ga dočekala četiri automobila. Fotoreporterima i novinarima zabranio je pristup i snimanje, tvrdeći da je u privatnom posjetu i da ne želi da ga se snima. Vlada je, pak, u priopćenju izjavila da je premijer zrakoplov koristio za službeni posjet, ali detalje privatnog posjeta nisu dali. Tvrde i da je let unaprijed planiran i odobren na relaciji Sarajevo-Omišalj.

Potez premijera Milanovića s razlogom je izazvao negodovanje u javnosti, budući da službeni zrakoplovi Vlade nisu namijenjeni korištenju u privatne svrhe.

Gjenero: Tragično je što Vlada smatra da ne mora snositi teret krize

Analitičar Davor Gjenero kaže da je dobro što mediji pozivaju premijera da položi račune i podsjeća da su ministri, u vrijeme navodne štednje, obnovili svoj vozni park.

"Hrvatska politička klasa ne dijeli sudbinu građana i ne osjećaju da bi trebali sudjelovati u distribuciji tereta krize. Potpuno je neprihvatljivo ovakvo ponašanje, kupovanje novih automobila, bez obzira je li takav potez moguće opravdati nižim cijenama leasinga", komentirao je Gjenero za Index. Komentirajući Milanovićev postupak, Gjenero govori kako je apsolutno jasno da se nitko nema pravo služiti u privatne svrhe nečime što nije njegovo.
"Predsjednik Vlade očito nema svijesti o tome da se mjere štednje moraju odnositi i na njega i na njegov uži krug i zato je dobro da to mediji počnu predsjedniku Vlade poručivati", rekao je Gjenero.

Ministar Željko Jovanović objavio je rat studentima.

NAKON što je donesena odluka o poskupljenju cijena hrane u studentskim menzama, studenti su se pobunili, i to na Facebooku. Osnovali su grupu “Peticija za vraćanje starih cijena u menzama”, a grupa je, u svega četiri dana od osnutka, prikupila više od 16.000 “lajkova”. Ubrzo je uslijedio odgovor ministra Jovanovića koji je za Vijesti Plus rekao:

“Ma kakvu će peticiju pokrenuti ovi današnji studenti, ne znaju napraviti dobar tulum, a kamoli peticiju. Valjda sam ja kriv što neka pomoćna kuharica nije oprala salatu kako treba. Jednom sam u skupoj slastičarni našao pečenu muhu u kremšniti, onako s nogicama u zrak, pa se nisam žalio.” – rekao je Jovanović i dodao:

“Studenti me podsjećaju na one niskobudžetne američke filmove kada propalica uđe u restoran, poždere pola menija, da bi zatim iz džepa izvukao krepanog žohara i turio ga u salatu kako bi izbjegao platiti što je proždrao.”

Ministar se osvrnuo i na standrad studenata:

ŽUPAN NIKOLA DOBROSLAVIĆ O PREUSTROJU HRVATSKE

-Neshvatljivo je da odgovorni ministri regionalnog razvitka i uprave Branko Grčić i Arsen Bauk raspravljaju o regionalnom ustroju Hrvatske bez konzultacija s hrvatskim županijama. Nas župane nitko iz Vlade nije obavijestio da se pokreće reforma – priključio se dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić kritikama središnjoj vlasti zbog ignoriranja mišljenja "s terena".

Dobroslavić je podržao predsjednika Hrvatske zajednice županija, župana virovitičko-podravskog Tomislava Tolušića(HDZ) koji je pozvao Vladu da čim prije uključi hrvatske županije u izradu novog regionalnog ustroja Hrvatske. Župane su na reakciju potaknule spekulacije o planiranom preustroju sustava državne uprave podjelom RH na novih pet regija koje bi s vremenom zamijenile županije.

Sukladno odluci Nacionalnog vijeća Hrvatske Demokratske Zajednice, a nastavno na rezultate lokalnih izbora, Općinski odbor HDZ Vela Luka, svjestan svoje odgovornosti stavio je svoje mandate na raspolaganje i ponudio ostavke. Županijski odbor HDZ-a je na svojoj sjednici u ponedjeljak 30.09.2013. prihvatio ostavke te donio odluku o raspuštanju općinskih i gradskih odbora u jedinicama lokalne samouprave gdje nisu osvojeni dobri izborni rezultati—OO Vela Luka, Lastovo, Lumbarda i Zažablje.

ŽO HDZ je imenovao povjerenstvo za provođenje izbora u sastavu Dinko Radić, Tatjana Vučetić, Sreten Žuvela, Tonči Dragojević i Ivan Žuvela. Izbori će se održati do 15.12.2013.

Na ovaj način će se osvježiti Općinski odbor te sa novim snagama krenuti u pripremanje idućih izbora.

Prof.dr.sc.Stipe Orešković
ŠNZ “Andrija Štampar“
MEF Sveučilišta u Zagrebu

Sve što se događa sa zdravstvenim sustavom je vožnja u suprotnom smjeru.
BDP-a je takav kakav je ,a rast zdravstvene inflacije zbog raznih faktora  je trostruk !

Postavlja se pitanje je li model javnog financiranja  održiv,i to ne samo zbog kroničnog nedostatka sredstava koja se prikupljaju iz javnih izvora,trinaest sanacija zdravstvenog sustava u 23 godine funkcioniranja,nego i zbog utjecaja na djelotvornost i učinkovitost sustava.Dolazi li kraj svijeta ? Odnosno,ako je BDP-a takav kakav jest,zdravstvena inflacija i potražnja takvi kakvi jesu-vodi li sve to raspadu ?

Političari moraju odlučiti hoće li sami proizvoditi zvijer koja će ih sutra  proganjati.A to znači davati obećanja koja će ih stići sutra jer su neostvariva.Generiranje nerealnih očekivanja vodi do bolesti svih vrsta.A najveća bolest je problem samoprocjene .

Hoće li se sustav raspasti ili transformirati ?

Odgovor je da će se upravljanje potrebama morati povezati s upravljanjem ekonomijom , i drugo da se zdravstveni sustav treba preoblikovati u u pokretača ekonomskog razvoja , izloženog natjecanju  i otvorenom izravnim stranim ulaganjima .

Unutar postojećih modela nema budućnosti i oni su neodrživi.

Hrvatska je još uvijek u fazi nijekanja glede strukturnih problema,kao društvo ulazimo u fazu bijesa,poslije će biti tugovanje a onda mora doći prihvaćanje.

Oreškovićev je stav da treba  razdvojiti  kupce i davatelje usluga,uvesti ugovorno plaćanje,stvaranje uvjeta da pacijent bira davatelja usluga i natjecanje za javno prikupljena sredstva .

Orešković nekad fanatičan zagovornik reformi danas više ne vjeruje da su one moguće,moguće je natjecanje jer ono proizvodi promjenu .

Ima li Andro s tim veze?

U predstečajnoj nagodbi tvrtke VIAM u vlasništvu brata dubrovačkoga gradonačelnika Mladena Vlahušića postignut je dogovor i prihvaćen je plan financijskog restrukturiranja te tvrtke koja vjerovnicima duguje ukupno 13.971,066,04 kune.

Naime, kako je i objavljeno u izvješću dostupnom na web stranicama Ministarstva financija, za plan je glasalo 94,33 posto od 80 vjerovnika. Naime, u cijeloj priči za oko je zapeo podatak da je ovoj tvrtki Linićevo ministarstvo otpisalo kamate u iznosu od 1,364,882,40 kuna te 50 posto osnovnog duga prema Poreznoj upravi Dubrovnik koji je iznosio 7,8 milijuna kuna. Ostatak duga prema državi, koji iznosi oko 3,2 milijuna kuna, tvrtka Viam će platiti na rate i to uz izvrsne uvjete.

Na popisu tvrtki koje su se odrekle kamata i prihvatile naplatiti samo 40 posto ukupnog duga, također na rate, i neke su gradske tvrtke. Tako je za predstečajnu nagodbu VIAM-a na ovaj način bila i Domouprava Dubrovnik, Vodovod Dubrovnik, kao i tvrtka “Čistoća”. Većina smatra da su pristali na nagodbu jer je riječ o tvrtki u vlasništvu brata dubrovačkoga gradonačelnika Andra Vlahušića, pa nisu smjeli drukčije glasati.

- Istina je da je Ministarstvo financija otpisalo kamate i prihvatilo da im se kroz četiri godine otplati polovina duga. Međutim, ne zato što je moj brat gradonačelnik Dubrovnika nego zbog toga što je to uobičajeno i za druge tvrtke u postupku predstečajne nagodbe. Mi smo mogli tražiti otpis duga do 70 posto, a nismo nego samo pedeset posto - izjavio je Mladen Vlahušić, dodajući kako je mnogim tvrtkama oprošteno do 70 posto duga.

PREMA NOVOM ZAKONU O MIROVINSKOM OSIGURANJU

U sljedećoj godini ukida se isplata mirovine u gotovini, preko pošte. Jedna je to od novina koje donosi novi Zakon o mirovinskom osiguranju, koji bi se pred Vladom trebao naći u studenom, javlja Jutarnji list.

Mirovine bi se, po novom, isplaćivale isključivo putem banaka, u kojima bi umirovljenici otvorili tekuće račune. Iznimku od toga činili bi invalidi s 80-postotnom ili većom invalidnošću, kao i oni koji žive u naseljima koja su prilično udaljena od najbližeg poštanskog ureda ili banke: njima bi poštar i dalje svakog mjeseca mirovinu mogao donositi na vrata. Umirovljenici koji ne budu htjeli otvoriti tekući račun u banci, mirovinu će i dalje moći primati putem pošte, ali uz uvjet da sami snose troškove isplate.

U Ministarstvu rada i mirovinskog sustava izračunali su da bi država na taj način uštedjela velik novac. Naime, trošak isplate mirovina preko pošte porezne obveznike godišne stoji oko 100 milijuna kuna. U Hrvatskoj mirovinu preko pošte prima oko 190.000 umirovljenika, od čega ih je samo u Zagrebu oko 10.000. Prijelazni rok u kojem će umirovljenici morati otvriti tekući račun u banci i broj dostaviti HZMO-u bit će šest mjeseci, odnosno prva polovica sljedeće godine. Kao jedan od razloga zbog kojeg su se odlučili na ovakvo rješenje u Ministarstvu rada navode i inzistiranje Ministarsva financija da se plaćanja obavljaju preko tekućeg računa.

Opći štrajk

Zašto su propali pregovori i mirenje između Vlade i sindikata ?

Pregovori i mirenje između Vlade i sindikata propali su zato jer je Vlada odbila bilo kakav korak u pozitivnom smislu i čvrsto inzistira na Kolektivnom ugovoru koji je potpisala sa Samostalnim sindikatom zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske.

To je za nas nepovoljno.

Tražili smo da nam vrate oduzeta prava,a oni to ne žele.

Kakva nam je budućnost izgledna?

S ovakvom sam zdravstvenom politikom veliki pesimist.Ovakva zdravstvena politika vodi urušavanju ovakvog zdravstvenog sustava. A ovakav zdravstveni sustav,kao javni sektor,još je jedina preostala stvar ,uz školstvo i socijalu,što je ostalo od socijalne države.

Želi li netko namjerno uništiti ovaj sustav ili netko namjerno želi dovesti u pitanje socijalnu kategoriju države i usmjeriti je prema neoliberalnom konceptu-ne znam.

No,posljedice su izvjesne.Ovo na što ukazujemo,samo je vrh ledene sante.Reforme sustava se rade na čudan način.Sanacijama se sustav definitivno gura u ambis.

Nije prihvatljivo da su na mjesta sanacijskih upravitelja imenovani pojedinci koji nemaju nikakvog iskustva u sustavu.Nije prihvatljivo da su u sanacijskim vijećima ljudi koji nikada nisu imali nikakav doticaj sa sustavom.

U politici ne mogu prihvatiti hipokriziju i političku demagogiju kojom se zagovara socijalna država a de facto rade u interesu neoliberalnog kapitalizma.

Između svijeta rada i svijeta kapitala,ja sam na strani svijeta rada.Između socijalne države kao koncepta i neoliberalnog koncepta,ja sam za socijalnu državu i tu nema dvojbe.

DOK ministar financija Slavko Linić pokreće nove blokade tvrtki koje su dužne više od tri tisuće kuna, a ovršuje građane s dugom većim od dvije tisuće kuna, tvrtkama koje su dužne nekoliko milijuna kuna poput EPH, Taxi Cammea i VIAM-a, dug oprašta. Zapadne zemlje u krizi uvele porezne olakšice za građane, a naša vrši poreznu represiju i gura  Hrvatsku u provaliju, zaključaj je to ekonomista.

Ekonomski stručnjaci tvrde da Vlada potpuno krivo vodi državu zbog čega ju je dovela pred bankrot. Za Linićevu izjavu "Car je gol", ugledni ekonomski stručnjak Guste Santini, kaže kako se dobro zna što to znači.

"Linić nam poručuje da je Hrvatska pred bankrotom, a stvari se rade potpuno krivo. Porezni sustav treba kompletno reformirati. Dosad se toleriralo neplaćanje poreza, a kad je državi počelo nedostajati sredstava onda su povećali poreze, umjesto da su se pobrinuli da svi porezni obveznici moraju plaćati svoje poreze", rekao je Santini.

Kaže kako već dugi niz godina uporno ponavlja da neoporezivi dio plaće treba biti 5000 kuna pa bi se građani više zapošljavali, više trošili i punio bi se budžet.

"Isto tako bi svi građani prema zakonu trebali biti jednako tretirani, a da se maksimalno zadrži socijalni senzibilitet. Ove predstečajne nagodbe koje se sklapaju ne ulijevaju povjerenje, to je samo kupovanje vremena. Hrvatski brod plovi u provaliju, a ako se želimo spasiti pod hitno je potrebno oformiti ekspertan tim stručnjaka koji će donijeti vatrogasne mjere, ali imajući u vidu socijalnu komponentu u zemlji", rekao je Santini.